Terapija karijesa
Zubni karijes je najraširenija bolest zuba. Njegovom nastanku posebno pogoduje prehrana bogata ugljikohidratima. Bakterije razgrađuju šećer, pri čemu nastaju kiseline koje smanjuju pH vrijednost u ustima. Kada se pH vrijednost snizi (5,2 – 5,5), kiseline počinju rastapati caklinu zuba što uzrokuje karijes.
Kako liječiti karijes?
Terapija ovisi tome koliko je karijes „napao“ zub, a razlikujemo tri faze i moguće terapije.
Karijes unutar cakline ili dentina
Ako se karijes nalazi unutar tvrdih dijelova zuba, tj. cakline ili dentina,potrebno ga je dobro očistiti te nadoknaditi izgubljeni dio zuba ispunom. Preporučujemo kompozitni, bijeli ispun koji se na specifičan način veže sa zubom i puno bolji od starih amalgamskih, crnih ispuna.
Karijes je stigao do živca
Kad karijes tek stigne do pulpe tj. živca, nalazi se u početnoj fazi prodora bakterija u unutrašnjost zuba. Tada je moguće pokušati s terapijom prekrivanja pulpe s posebnim preparatom. Cilj je da se pulpa oporavi i da nakon provedene terapije zadrži svoju funkciju.
Zašto kažemo da je moguće samo pokušati s terapijom? Šanse za uspjeh ove terapije su relativno male. Ipak, u pojedinim situacijama, uz dobru procjenu liječnika uspjeh je moguć i svakako vrijedi pokušati. Bitno je da je nakon provedene terapije zub “živ”, što znači da reagira na podražaje u granicama koje ispituje stomatolog. Ako izostanu ove reakcije ili ako se jave bolovi, potrebno je provesti endodontska terapiju tzv. “vađenje živca”. Isti postupak se provodi kad je karijes već jako uznapredovao, odnosno kada su bakterije već ušle u pulpu. Tada obično već postoji produžena osjetljivost na toplo, hladno i slatko ili su već prisutni spontani bolovi.
Za ovaj postupak pacijenti često kažu da im se zub čisti s iglicama zbog toga što instrumenti kojima se obavlja ta terapija donekle sliče iglama. Za početak ove terapije potrebno je odrediti točnu dužinu zuba, do vrška korijena jer to je prostor do kojeg i u kojem se vrši terapija. Prije se dužina određivala pomoću rentgena, a danas za to postoje puno sofisticiraniji digitalni aparati kojima je moguće odrediti vršak zuba u djelićima milimetra. Kada se odredi dužina, kreće se na vađenje pulpe i obradu stijenki kanala. Cilj je odstraniti sve komadiće pulpe, bakterije iz kanala te ga pripremiti za punjenje.
Zahvat se uvijek obavlja uz lokalnu anesteziju jer bi u suprotnom bolovi bili preveliki. U drugoj fazi se puni obrađeni korijenski kanal u kojem se nalazila pulpa. Vrlo je bitno da se napuni do vrška korijena. Ako se to ne učini ostaje šuplji prostor između vrška korijena i punjenja koji brzo nasele bakterije koje će zatim uzrokovati upalu. Prvi simptomi ovakve upale obično se javljaju tek nakon nekog vremena. Cijelu endodontsku terapiju preporučuje se završiti u jednoj ili dvije posjete nakon čega slijedi izrada ispuna.
Karijes je stigao do vrška zuba
Najgora mogućnost je kada su bakterije iz karijesa već razorile cijelu pulpu i dospjele do vrška zuba, uzrokujući upalu u kosti. Upala može biti akutna, što znači da javljaju bolnost i otok, ili može biti kronična, uglavnom bez simptoma kada se na vršku korijena razvije granulom ili slična kronična upalna tvorba. U oba slučaja potrebno je pristupiti već opisanoj endodontskoj terapiji, odrediti dužinu korijena, otkloniti ostatke pulpe i bakterije te napuniti korijenski kanal. Nakon adekvatno provedene terapije očekuje se da će doći do nestanka kroničnih upalnih promjena (npr. granuloma) i do stvaranja nove kosti. Prvi rezultati terapije i stvaranja kosti mogu se vidjeti na rentgenu tek za 6 mjeseci.
Autor: Damir Mikšić, dr. stom.
