Usta na udaru šećerne bolesti
Šećerna bolest se ubraja među najčešće poremećaje iz skupine bolesti žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Uzrokovana je neodgovarajućom funkcijom gušterače, kroničnog je tipa i ima posljedice za cijeli organizam.
Promjene koje uzrokuje ova bolest dovode do komplikacija koje zahvaćaju i usnu šupljinu. Važno je spomenuti da šećerna bolest ne izaziva neke specifične promjene ako je pod kontrolom, no ako je nekontrolirana dovodi do niza promjena.
Promjene koje izaziva šećerna bolest
Promjene u usnoj šupljini uzrokovane šećernom bolešću očituju se u promjenama na krvnim žilama, u žlijezdama slinovnicama i na sluznici. Također su uočene promjene u sastavu sline, kao i sklonost gljivičnim infekcijama.
Nekontroliranu šećernu bolest prate slatkasti zadah ili zadah po acetonu, relativno brz gubitak zubnog grebena, suhoća usta (kserostomija) i osjećaj pečenja u ustima (stomatopiroza), crvena sluznica sklona ozljedama i infekcije. Često je nalaz i otečeno, crveno zubno meso, slabljenje potpornog aparata zuba s mogućim parodontnim apscesima (gnojnim upalama).
Posljedice šećerne bolesti
Suhoća usta
Osjećaj suhoće usta je jedna od najčešćih posljedica šećerne bolesti. Uslijed ove bolesti dolazi do promjena u žlijezdama slinovnicama koje dovode do smanjenja količine izlučene sline i svih zaštitnih faktora u njoj.
Na taj način gubi se zaštitna uloga sline u usnoj šupljini pa se kao posljedica javlja povećana sklonost infekcijama. Osim smanjenog lučenja sline povećava se i njena gustoća, a time i koncentracija enzima. Povećana enzimatska aktivnost ima za posljedicu povećanu kiselost sline koja onda pogoduje razvoju karijesa i gljivičnih infekcija. Navedene promjene sline uzrokuju naravno i otežano gutanje i govor.
Osjećaj pečenja
Osjećaj pečenja u ustima je također jedna od čestih posljedica ove kronične (dugotrajne) bolesti.
Najviše je izraženo na jeziku no zahvaća i ostatak usta. Promjene u sastavu sline bitan su čimbenik u pojavi osjećaja pečenja, kao i promjene na krvnim žilama uzrokovane šećernom bolesti.
Naime, kod oboljelih dolazi do suženja krvnih žila, što uzrokuje smanjenje protoka krvi, nagomilavanja štetnih tvari u stjenkama,a česta su i kapilarna krvarenja (kapilare- najmanje krvne žile u našem tijelu). Uslijed ovih promjena dolazi do propadanja tkiva, pa tako i određenih stanica na jeziku koji tada postaje crven i otečen.
Kod težih i uznapredovalih oblika šećerne bolesti dolazi i do propadanja živčanih završetaka na jeziku i sluznici usne šupljine, što može dovesti do gubitka osjeta na jeziku te osjećaja utrnulosti dijelova ili čitave sluznice.
Spomenuo bih i sklonost oboljelih od šećerne bolesti infekcijama, prvenstveno gljivičnim infekcijama. Najčešće gljivicama iz roda candida – tzv, kandidijaza. Oralna kandidijaza javlja se u obliku bijelih naslaga koje se lakodstranjuju sa sluznice, ali i lagano krvare. Najčešće zahvaća jezi, zatim meko nepce i sluznicu obraza, a može se proširiti i na kutove usana.
U sljedećem broju pisat ću o utjecaju ove bolesti isključivo na zube i potporni aparat zuba.
Autor: Damir Mikšić, dr. stom.
