FLUOR – istine i zablude o ovom kemijskom elementu
O fluoru ste već zasigurno načuli kojekakve priče. Proučavajući bespuća interneta mogli ste naići na svakakve informacije. Od onih da je fluor prava revolucija u stomatologiji i da bi bez njega češće obolijevali od nekih dentalnih bolesti pa sve do informacija da je otrovan i smrtonosan. Što je od svega toga istina? U ovom ćemo blogu razbiti sve mitove oko ovog kemijskog elementa.
Za početak, ono što je sigurno, fluor ima izrazito veliku važnost za razvoj i održavanje zdravih zubi. Naime, kroz više od 30 godina istraživanja i korištenja fluora, došlo se do zaključka da je on najučinkovitije sredstvo u prevenciji i borbi protiv karijesa.
Djelovanje fluora
Fluor djeluje na nekoliko načina. Kao prvo, smanjuje topljivost tvrdih zubnih tkiva („jača“ caklinu), a kao što znate kod karijesa dolazi do otapanja tvrdih struktura, pa je ono u ovom slučaju otežano. Kod već započetih demineralizacijskih procesa (otapanja cakline), fluor ubrzava remineralizaciju (ponovnu mineralizaciju). Time otežava stvaranje plaka, kao početnog procesa koji vodi do karijesa. Uz to, smanjuje gustoću sline čime je čini više protočnom što za posljedicu ima bolje oplahivanje i čišćenje zubnih površina.
Gdje možemo naći fluor
Fluor se nalazi u hrani i u vodi. Morska riba je općenito dobar izvor fluora, osobito losos i list. Listići crnoga čaja imaju neuobičajeno veću koncentraciju fluora. Dominantni izvor fluora putem hrane su mineralne vode, gazirane ili ne. No neka vas ne opterećuju ovi podaci o izvorima fluora jer ga svi mi dobivamo sasvim dovoljno, a zahvaljujući umjetnoj fluoridaciji tekuće vode koju pijemo svaki dan. Ova fluoridacija se provodi već desetljećima, odnosno od kada je shvaćena njegova važnost za zube.
Osim hrane i vode, kao izrazito vrijedan izvor fluora koriste se zubne paste. Preporučuje se početi koristiti pastu za zube kod djece kada nauče pljuvati. Uzimajući u obzir da djeca uglavnom progutaju dio paste, količina koju bi trebali staviti je do veličine zrna graška. Na raspolaganju vam je i gel Aminfluorid koji služi za topikalnu fluoridaciju. Koriosti se jednom tjedno i to tako da se premažu zubi navečer nakon redovitog četkanja zuba. Nakon toga se bez ispiranja ide na spavanje.
Štetnost fluora
Neke naučne činjenice o biološkim učincima fluorida govore o tome da su fluoridi jako opasni po zdravlje čovjeka. Uzrokuju promjene funkcije bubrega, želučane sluznice i remete neke stanične i hormonalne funkcije.
Na zubima, visoke doze mogu prouzročiti mrlje, rupice i udubljenja na površinama (dentalna fluoroza), a na kostima može izazvati artritične simptome i promjene na zglobovima.
Smatra se da je 2 g fluorida smrtonosna doza, dok je 4-10 mg preporučena dnevna doza. Ako vas zanima, pasta za zube sadrži oko 0,31 gram fluorida (spojeva s fluorom) na 100 g proizvoda. To znači da je potrebno oko 9 pasti za zube da unesete 2 grama fluorida u organizam. Ali ne zaboravimo da pastu za zube ispljunemo, a ne progutamo je. Što se tiče vode, na 1 litru vode ide 1 mg fluorida (najčešće natrijev fluorid). Tako da doza fluorirane vode može biti smrtonosna ako u jednom danu popijete 2000 litara vode, što je fizički nemoguće.
I da zaključimo, redovnim četkanjem zubi 2 puta dnevno pastom za zube koja sadrži fluoride, i normalnom raznolikom prehranom, teško da ćete unijeti više od 5 mg fluorida u organizam tijekom dana. No definitivno ćete pomoći svojim zubima u očuvanju cakline.
