Caklinske erozije
Erozije na zubima jedan su od problema u stomatologiji koji pokazuju tendenciju rasta u novije vrijeme. Što su to caklinske, odnosno općenito zubne erozije?
Dentalne erozije su trajni gubitak dijelova tvrdih zubnih struktura uzrokovan kiselim tvarima. Najviše je pri tome pogođena naravno caklina, kao vanjski omotač zuba, a kod težih oblika moguće je da erozijom bude zahvaćen i dentin (dio zuba koji se nalazi ispod cakline).
Najnovija istraživanja pokazuju da sve veći broj adolescenata pati od dentalne erozija. U preko 40% adolescenata može se naći erozije koje već zahvaćaju dentin. Problem je tim veći što većina roditelja ni adolescenata ne prepoznaje ovaj problem. Koliko je problem ozbiljan pokazuju rezultati sličnih istraživanja koji pokazuju da u SAD-u oko 40% adolescenata pati od dentalnih erozija, u Engleskoj 37%, a u Australiji čak 57% adolescenata.
Kako kisele tvari dospijevaju do zubiju
Kisele tvari do zubnih struktura dospijevaju vanjskim ili unutarnjim putem.
Vanjskim putem
Vanjskim putem dospijevaju kiselim napicima, pićima koja sadrže limunsku kiselinu, voćnim sokovima, Coca-Colom, lizalicama i sličnim tvarima. Ovo su ujedno najčešći uzročnici dentalnih erozija. Erozivni učinak pokazali su i neki lijekovi koji sadrže solnu kiselinu.
U posebnu skupinu izdvojio bih erozije koje nastaju isparavanjem industrijskih kiselina u tvornicama akumulatora i kemijskih proizvoda, te u biokemijskim laboratorijima.
Bilo da je riječ o pijenju kiselih pića i udisanju kiselih para uvijek najviše stradavaju površine zuba koje su u neposrednom dodiru s kiselinom. Najčešće su to prednje stijenke prednjih gornjih i donjih zuba (sjekutići i očnjaci).
Unutarnjim putem
Unutarnjim putem do zubnih struktura dospijeva želučana kiselina.
Kod pojedinih bolesnika s ulkusnom bolesti, opstipacijom, ezofagusnom i pilorusnom stenozom, te pri hormonalnim teškoćama tijekom trudnoće može doći do veće mobilizacije kiseline iz želuca.
Isto tako česte su erozije kod osoba koje boluju od bulimije, također zbog česte mobilizacije želučanog sadržaja. Kod ovog oblika najviše stradavaju stražnji zubi u obje čeljusti.
U početku erozivne promjene se očituju visokim stupnjem glatkoće površine zuba i gubitkom sjaja. Često se osobe žale na preosjetljivost na mehaničke i kemijske podražaje. U sljedećoj fazi na zubnim površinama nastaju defekti različitog oblika, a osjećaj preosjetljivosti je još jače izražen.
Što učiniti kada sumnjate ili već imate erozivne promjene?
Svakako treba posjetiti stomatologa koji bi trebao nadoknaditi izgubljene dijelove zubnih struktura, te porazgovarati i utvrditi moguće uzroke ovakvih pojava. Ako se radi o erozijama nastalim vanjskim unosom svakako bi trebalo djelovati na način da se smanji unos kiselih tvari, ako to nije moguće (kod osoba čiji je to posao) onda izradom pomagala koja će spriječiti utjecaj kiselih para. Čestim ispiranjem usne šupljine također je moguće smanjiti utjecaj kiselih tvari.